U galeriji SC u Zagrebu održana je tokom lipnja 2009. godine "Sveta izložba". Radovi su nastali tijekom ove godine u mojem ateljeu u Jakovlju. Izložba se sastojala od tri rada to jest cijeline. Rad Sveti Franjo razgovara sa životinjama je napravljen od bojanog poliestera, Prosvjetljenje su zapravo 5 light boxova i napravljeni su od metala i kamena (oniks) koji propušta svijetlost, te akrilne slike na platnu Gospel band . Rad Sv. Franjo razgovara sa životinjama bit će izložen na jesen na Trijenalu hrvatskog kiparstva u Gliptoteci.
Denis Krašković

Sveta izložba (iz predgovora kataloga kustosice Marte Kiš)

Denis Krašković, trinaest godina nakon što je u prostoru Galerije SC izložio diplomski rad, ponovo se samostalnom izložbom vraća na "mjesto zločina". Od samih početaka njegovi radovi dokaz su svestranosti, kako umjetničke, vidljive u virtuoznoj tehničkoj izvedbi, koja ne mari za medij (skulptura, slikarstvo, crtež, strip, video), tako i sadržajne, koja varira od životinjsko-biljnih i religijskih motiva, preko autoportreta i jednostavnih dosjetki do konceptualnih situacija s brojnim asocijativnim slojevima. Denis Krašković i dalje je "kriv" za apsolutno vladanje brojnim tehnikama, potpuno srčano predavanje radu, kulturalno vagabundstvo i neizmjernu dosjetljivost, mogućnost jednostavnog, ali sadržajnog izražavanja te za, kako bi naglasio Enes Quien, ljubav prema prirodi i slobodnim bićima u prirodi, poglavito životinjama.

Upravo iz toga proizlazi i odabir teme ove izložbe: sveti Franjo Asiški razgovara sa životinjama. Lik sveca okružen je s trinaest životinja koje s pažnjom slušaju njegove riječi dok mu, četrnaesta, ptičica, sjedi na podlaktici. Kipovi životinja po oblikovanju te završnom i vrlo važnom elementu Denisova rada – boji – odmah prizivaju poznatog jarunskog Kita, ali i mnoge manje poznate autorove izvedbe. Svinje, ovca, morski lav, kljucajuća kokoš prepoznatljivi su predstavnici svojih vrsta, no stilski pojednostavljenih karakteristika, što ih čini još umiljatijima. Sveti Franjo, iako stiliziran, u svojim je crtama ipak određeniji, jer on je glavni akter, onaj kojem su životinje okrenute, onaj kojega slušaju. Ujedno, on je jedini bez boje. Izdvojen kao prenositelj poruke koju veseli učenici rado prihvaćaju.

Postavljanje religijskih motiva u galerijski prostor kod jednog će dijela publike izazvati neodobravanje, a kod drugog slijepo poštovanje, oboje proizašlo iz površnog tradicionalističkog (ne)shvaćanja religije. No zastanite li malo, otvorite se za kontemplaciju i posvetite razmišljanju o Svetom Franji onoliko vremena koliko dnevno letite preko žutih stranica novina ili portala (hotimično ili ne). Postavite ga kao svojeg virtualnog prijatelja i vrijednosti će postati jasne. Umjetnikov odabir ovog sveca djelomično razumijemo kroz zajedničku ljubav prema životinjama, ali povezanost se očituje i na drugim razinama. Denisa se prepoznaje i po njegovim ekološki osviještenim radovima, kao što je ciklus ugroženih vrsta, a sveti Franjo zaštitnik je okoliša, što ukazuje na isti senzibilitet, u današnje doba nužan, ali svejedno rijedak. Poruke ovoga sveca, njegovo propagiranje nematerijalizma i ljubav prema gospođi Siromaštini bile su krajnost čak i u njegovo doba. Kapitalizam danas takav stav čini još ekstremnijim, u svom žrvnju on nam ne ostavlja ni trenutak slobodnog vremena u kojem bismo osvijestili te, za neku buduću generaciju, vrlo bitne teme. Katkad pogasimo sva suvišna svjetla, recikliramo papir ako je kontejner u blizini, ali svakog dana ponovo krećemo u istu nemilosrdnu borbu za opstanak u kojoj gotovo uvijek pokleknemo pred sumnjivim, ali lak(š)im vrijednostima.

Današnje zvijezde i idoli nude kratkoročnu besciljnu zabavu. Denis Krašković pred nas postavlja idola koji ima što reći, čiji su ciljevi svevremenski, evergreeni koje je većina nas putem pomalo zaboravila. Vrijeme je da im se ponovo posvetimo, što ovaj rad upravo od nas i očekuje. Svojom vedrinom i pozitivnim karakterom rad nije moralna prodika, već se urezuje u sjećanje i očekuje da mu se posvetite, da ga se prisjećate i iznova čitate. Ozbiljna tema pitanja vrijednosnog sustava i njegova gubitka sakrivena je iza vedrih, pomno odabranih boja.

Za početak sveti vas Franjo poziva da se pridružite životinjama i poslušate alternativu koju on nudi. Denis Krašković svojim će dojmljivim radom s vremena na vrijeme upasti u vaše sjećanje i u tom trenutku vas potaknuti na lagani osmijeh. Na vama je da prihvatite izazov i posvetite mu malo vremena, možda i donesete koju novu pozitivnu odluku. Zamislite što bi se desilo kada bi cijeli svijet učinio tako!

Marta Kiš

Kritika Marka Goluba objavljena na radiju 101

Tko je jednom bio na izložbi Denisa Kraškovića, naučio je da može i drugi put očekivati nešto dražesno, beznadno optimistično i infantilno.

Tipičan Kraškovićev rad uvijek iznova zahtijeva kratko ali dramatično privikavanje, ne zato što je osobito misaon, pametan, kritičan, ili provokativan pa traži vremena, nego zato što barem pola od toga na prvi pogled nije. To je kao da ste na dječjem odjelu suvremene umjetnosti, ali ništa slično 'dječjem odjelu' prethodne Documente, gdje se ispostavlja da golema plišana igračka nije plišana igračka, nego preparirana žirafa nesretno stradala u izraelskom granatiranju. Kod ovog umjetnika takvih ironičnih obrata nema. Silne njegove skulpture kitova, slonova, pingvina i krokodila u živim bojama, točno su to što jesu, a susret s njima zapravo je susret s Kraškovićevim svjetonazorom, točno takvim kakvim se predstavlja.

Ambiciozan ciklus skulptura „Ne“, davno pokazan u Galeriji Gradec, bio je svojevrsno iskazivanje poštovanja i brige za sva živa bića, osobito životinje, pa i nežive predmete. U nekima od slika, kao što je „Allahu ekber“ iskazuje poštovanje prema drugoj religiji, a paralelno u „Bliskom istoku“ kritizira bezobzirnost Busha i njegovih vazala prema istoj. On je romantik, osjetljiv na nepravdu, što izražava na nepatvoreno naivan i iskren način, a to je pristup koji će publiku ili razoružati, ili neće, ali će je barem na trenutak suočiti s Kraškovićevom stvarnosti.

Čudno je reći 'stvarnosti' u kontekstu jedne umjetnosti koja je u puno svojih površinskih slojeva eskapistička. No Kraškovićev bijeg u fantaziju u biti je njegov način suočavanja sa samim sobom i sa svijetom oko sebe. Životinjski likovi u njegovim skulpturama i slikama nisu predmeti iz igraonice za malu djecu, nego svaki od njih ima svoju emociju ili vrijednost koju, po umjetnikovom uvjerenju, zastupa. Kraškovićevi 'slonovi' osobito su važni jer najčešće upravo oni u slikama i skulpturama nose težinu njegovih vlastitih intimnih emotivnih dvojbi i nesigurnosti. Kada pak u barkod urezuje siluetu ptice, u kritičnom je doticaju sa stvarnošću koja ga okružuje, ali ta njegova intervencija nije ljutita opaska konzumerističkoj kulturi, nego suptilna subverzija koja kaže sve - upisivanjem ljepote iza 'rešetaka' potrošačke oznake.

Širu priču o Kraškovićevom radu zaista je potrebno znati, da se ne bi prvi susret s njim kratko završio odmahivanjem rukom. Što sad Sveti Franjo Asiški sa životinjama radi u Galeriji Studentskog centra, jednom od važnijih mjesta izlaganja i afirmacije suvremene umjetnosti, i je li to baš pravo mjesto za sakralne teme i motive? Krašković s tim nema problem, kao što nema problem ni blago izmamiti osmijeh naslovom „Sveta izložba“. Nije riječ o izrugivanju, kako bi se moglo pomisliti, jer sa svim njegovim puno puta potvrđenim, gotovo fanatičnim štovanjem životinjskog svijeta, glupo bi bilo i posumnjati u to da Krašković za ozbiljno ne misli na neku općenitu svetost. Osim toga, Franjo Asiški i ovaj kipar srodni su u temeljnim uvjerenjima. Sveti Franjo je zaštitnik životinja, ali i okoliša. Denis Krašković je poput njega vedro i optimistično nastrojen tip, naklonjen bićima iz životinjskog svijeta, u nekim recentnijim radovima pomalo i aktivist što se tiče ekologije.

Što se tiče pak njegovog odnosa prema sakralnome, zna se zafrkavati, ali sa svojom se temom posve poistovjećuje u njenoj etičkoj dimenziji, prepuštajući sve ostalo vlastitoj imaginaciji. To mu je dovoljno da žirafe, svinje, ovce, kokoši majmune oblikuje stilski simplificirane, neodoljivo simpatične, i kao da su za klince. Možda bi nekog tradicionalistu ovime i naljutio, no takve treba podsjetiti da se raspitaju o Svetom Franji, onome koji je sličan tip dražesne figuracije unio u kršćansku tradiciju izumom jaslica. Denis Krašković autentičan je umjetnik upravo u ovakvim svojim malim prijestupima, koji na nekoj općenitoj razini uopće nisu prijestupi, nego odraz njegove iskrene želje da svijet oko sebe vidi kao bezbrižno mjesto. Ako vam je drag njegov rad, znači da ste se barem u maloj mjeri odrekli cinizma.

Marko Golub

Tekst objavljen u Vjesniku

Ta divna stvorenja

Skulpture Denisa Kraškovića u Galeriji SC u Zagrebu. Skulptura sv. Franje Asiškog okružena je s četrnaest životinja koje izgledom i živahnim bojama izazivaju simpatije gledatelja

Nema tako velike plaće kao što su djeca koja obožavaju tvoj rad, tvrdi Denis Krašković, autor popularnog plavog »Kita« ispred kluba Aquarius na Jarunu, koji se ovih dana predstavlja malo starijoj publici, i to novom, »Svetom izložbom« u zagrebačkoj Galeriji SC.
Na Kraškovićev zafrkantski ton, vidljiv u nazivu izložbe, navikli smo na dosadašnjim predstavljanjima toga svestranoga umjetnika koji obilje kreativnosti iskazuje u mediju slikarstva, kiparstva, fotografije, video-umjetnosti, stripa i animiranoga filma. »Kako su prokleti iz pakla spasili gangstera Ronalda Reagana« otkačeni je naziv animiranoga filma s kojim je godine 2000. osvojio prvu nagradu na Salonu mladih.
U Galeriji SC Krašković je prvi put izlagao prije trinaest ljeta, kada je izložio svoj diplomski rad sa šarenim skulpturama muzičara, plesačice, anđela-bumbara, nevjernog Tome i Isusa. Od samog početka, napominje u predgovoru povjesničarka umjetnosti Marta Kiš, njegovi besprijekorno tehnički izvedeni radovi sadržajno variraju: od životinjsko-biljnih i religijskih motiva, preko autoportreta i jednostavnih dosjetki do konceptualnih situacija s brojnim asocijativnim slojevima.
Iskrena ljubav prema prirodi i, posebice, životinjama, vedro i optimistično isijava iz opusa toga ekološki osviještenoga pojedinca koji je na »Putovanje na kraj svijeta« (prvu samostalnu izložbu u Galeriji Nova 1995. godine) poveo pingvina, tuljana, morsku medvjedicu i kita. Također, oblikovao je skulpture konja, ribe, vuka, guske i medvjeda za slovensku predstavu Marka Peljhana »Ladomir-Faktura IV površina-površina stika« koja je prije desetak godina gostovala na Eurokazu.
Osim toga, ovjekovječio je ljubavnu vezu kornjače Silvije i leptira Vlade, a kasnije je gotovo opsjednuto prikazao šestotinjak kritično ugroženih biljnih i životinjskih vrsta u Domu HDLU, gdje je bila izložena i njegova gigantska misaona igra »Spasi ugroženu gljivu«.
Kraškovićeva privrženost »tim divnim stvorenjima« te interes za religijska pitanja vidljiv je i u odabiru teme za »Svetu izložbu« u kojoj sv. Franjo Asiški propovijeda životinjama. Skulptura sveca okružena je s četrnaest životinja (svinja, ovca, morski lav, kokoš…) koje svojim izgledom i živahnim bojama izazivaju simpatije gledatelja.
Postavljanje religijskih motiva u galerijski prostor, napominje autorica predgovora, kod jednog će dijela publike izazvati neodobravanje, a kod drugog slijepo poštovanje, oboje proizašlo iz površnog shvaćanja religije.
Ekološka uvjerenja
»No, zastanete li malo, otvorite se za kontemplaciju i posvetite razmišljanju o svetom Franji onoliko vremena koliko dnevno letite preko žutih stranica novina ili portala (hotimično ili ne). Postavite ga kao svojeg virtualnog prijatelja i vrijednosti će postati jasne. Umjetnikov odabir ovog sveca djelomično razumijemo kroz zajedničku ljubav prema životinjama, ali povezanost se očituje i na drugim razinama«, upućuje Kiš, aludirajući prije svega na istovjetna ekološka uvjerenja.
Krašković u pozadini svojih vedrih skulptura, na suptilan, duboko human način, upozorava na krizu vrijednosnog sustava koja je prodrla u sve pore hrvatskoga društva. »Današnje zvijezde i idoli nude kratkoročnu besciljnu zabavu. Denis Krašković pred nas postavlja idola koji ima što reći, čiji su ciljevi svevremenski, evergreeni koje je većina nas putem pomalo zaboravila. Vrijeme je da im se ponovo posvetimo, što ovaj rad upravo od nas i očekuje«, navodi Marta Kiš, pitajući se što bi se dogodilo kad bi cijeli svijet poslušao alternativu koju nudi plemeniti zaštitnik siromašnih.

DENIS KRAŠKOVIĆ Sveta Izložba

Održana"Sveta izložba"

Denis Krašković - LINKOVI

Sveta izložba (iz predgovora kataloga kustosice Marte Kiš)

Kritika Marka Goluba objavljena na radiju 101

Tekst objavljen u Vjesniku

Ta divna stvorenja

Skulpture Denisa Kraškovića u Galeriji SC u Zagrebu. Skulptura sv. Franje Asiškog okružena je s četrnaest životinja koje izgledom i živahnim bojama izazivaju simpatije gledatelja

Jelena Mandić-Mušćet